Što je to Yoga?

Intervju sa Swamijem Brahamajnananandom za HTV o osnovama i porijeklu Yoge.

1. Što se misli pod pojmom Yoga?

Yoga potiče od sankritskog izraza yuj što znači sjediniti, a kojoj je dodan sufiks ghan koji znači upotpunjavanje. U prenesenom smislu Yoga znači jedinstvo individualnog sa univerzalnim, mikrokozmosa sa makrokozmosom, konačnog sa beskonačnim. Jer, svaki pojedinac je neograničen ali možda nije svjestan sebe kao takvog. U tom slučaju on prakticira Yogu da bi otkrio svoju istinsku ili prvobitnu prirodu.

2. Da li Yoga jest ili nije religija?

I da i ne. Yoga pomaže kršćaninu da bude bolji kršćanin, a muslimanu da bude bolji musliman. Ona pomaže znanstveniku da bude bolji znanstvenik, a sportašu da bude bolji sportaš. Yoga pomaže čovjeku da postane bolji čovjek, a boljem čovjeku da postane natčovjek svjestan svoje božanske prirode. Yogom razvijamo one sposobnosti koje nam pomažu da uspijemo u bilo kojem području. Yoga nije religija u smislu da se od vas zahtijeva da vjerujete u nešto što ne možete provjeriti. Ne morate vjerovati u jednu stvar i sumnjati u drugu. Jednostavno znate da zasad ne znate i otvoreni ste na svaku mogućnost. Testirate teoriju Yoge slijedivši upute svog učitelja. Čak i kad imate veličanstvena iskustva ne smatrate ih za konačnu relanost. (Sumnja može biti korisna koliko i vjera, ako ih primijenite ispravno.) Ne ograničavajte sebe bivajući privrženi relativnim znanjima i parcijalnim iskustvima.
Yoga je religija u smislu metode/prakse koja vam razotkriva božansku stvarnost ili krajnju Istinu. Ali Yoga nije nekakva specifična vjeroispovjest ili vjerska sljedba. Barem Yoga koju prezentira Swamiji Brahmajnanananda nije takva.
U Yogi prilazimo Bogu/Apsolutu kroz tehnike,
kroz znanje,
kroz devociju (obožavanje) i
kroz Dharmu ili ispravno življenje.
Kroz Yogu Rada (KARMA YOGA) ili nesebične akcije Yogi zaboravlja ego i nalazi Boga.
Kroz Yogu Obožavanja (BHAKTI YOGA) ili predanosti voljenom Svevišnjem Yogi također zaboravlja malo »ja« i otkriva Boga.
Kroz Yogu Mudrosti (JNANA YOGA) ili neposredne spoznaje Yogi isto tako otkriva da nema ograničenog »ja« nego da sve što jest – jest Bog.

3. Kakav je odnos Yoge i hinduizma?

Yoga nije hinduizam, mada sadrži elemente hinduizma jer je dugo vremena prakticirana na tlu Indije, a tu je žarište hinduizma. Hinduizam jest religija (odnosno skup raznolikih religijskih sustava), a neki hindusi su ujedno i Yogiji. Ali svi Yogiji nisu hindusi. Osim toga, hinduizam je termin kojeg su izmislili zapadnjaci da bi jednim imenom obuhvatili skup različitih religijskih učenja i praksi nastalih uglavnom na području Indije i oko Indije.

4. Je li Yoga neprimjerena zapadnoj kulturi i radi li se o pokušaju da na ledenom sjeveru uzgajamo tropsko voće u staklenicima? Možda nam nešto drugo više/bolje odgovara?

Osnovni principi važe svugdje i svagda. Ključni zakoni prirode ne ovise o klimi, niti o zemljopisnoj širini i dužini, niti o povijesnom razdoblju. Ključni zakoni prirode upravo uvjetuju klimu, državno uređenje, smjenu različitih nazora odnosno pogleda na svijet i druge stvari. Posljednjih godina pojačan je interes za učenjem i iskustvima Yoge. Yoga je danas prezentirana cijelom kulturnom svijetu, a Hatha Yoga, njen fizički/tjelesni vid, već je u najširoj primjeni. Ona se je pokazala kao idealan zaštitnik fizičkog i psihičkog zdravlja. U vremenu koje nosi nove teškoće i probleme, Yoga stoji kao utočište u kojem umoran i žedan putnik nalazi svoj mir.

5. Imaju li prednost oni koji već znaju nešto o Yogi?

Neki imaju. No neki nemaju jer su izgradili pogrešne stavove o Yogi. Lakše je graditi kuću na čistom terenu nego li tamo gdje su izgrađene loše kuće koje bi prethodno trebalo srušiti. Ljudi kojima je Yoga tajna – neka prihvate izazov nepoznatog. Ponudim li ljudima nešto vrijedno, npr. da dođu na moje specijalne Intenzive, većina njih će imati teškoća da prihvate pomoć. Opirat će se zbog njihovih strahova koji uključuju neizvjesnost, brige i sumnje.

6. Možete li reći nešto o nastanku Yoge u povijesnom smislu?

Yoga je zasnovana na Vedama, a Vede su najstariji danas poznati duhovni spisi na svijetu. Yoga-sustav postojao je i prije Veda i prenosio se uglavnom usmenim putem. Prvenstveno zato jer je praksa pokazala da se učenje brže degenerira/iskrivi ako se širi pisanim putem. Među najpoznatijim djelima su:

  • Upanišade: dio Veda u kojem su u poetsko-filozofskoj formi izloženi svi aspekti Yoge.
  • Vedanta: filozofsko-psihološki sustav i završni dio Veda.
  • Bhagavad Gita: epizoda velikog epa Mahabharata u kojoj se u vidu dijaloga između Krišne i Arjune raspravlja se o svim aspektima života.
  • Yoga Sutre: aforizmi o Yogi velikog mislioca iz 3. st., Patanjalija.

Kažu da je 325.god. pr.n.e. sustav Yoge prenesen u Europu zahvaljujući duhovnom učitelju Aleksandra Velikog. Međutim, Hipokrat, a kasnije i neki drugi (npr. medicinari kao što je Galen), prakticirali su Yogu i podučavali druge ljude. Bila je to uglavnom Hatha Yoga, a to je dio Yoge koji se bavi moralno-etičkim usavršavanjem, tjelesnim položajima i pravilnim disanjem. Ovaj dio Yoge služi kao priprema za efikasne prakse kontroliranja vlastitog uma. U Indijskoj Dolini iskopani su pečati stari preko 5000 god., a na njima su prikazane ljudske figure u različitim Yoga-položajima. Tko zna koliko je Yoga-sustav već bio star u to vrijeme? Jer Istina se ne izgrađuje iz generacije u generaciju kao novac u banci. A novo ne mora biti naprednije od starog. Uzaludno je pokušavati otkriti mjesto i vrijeme rođenja Yoga-učenja. Iako je Yoga beskrajno stara, ona nikad neće biti zastarjela. Yoga je zasnovana na vječitoj Istini.

7. Čime se yogiji bave? Koja područja obuhvaća praksa Yoge?

Yoga uključuje sve aspekte života. Yoga-psihologija pomaže nam da odredimo svoje ciljeve, upoznamo sebe i ostvarimo Savršenstvo. Yoga je nauka koja nas uči kako da idealno dišemo, kako da pravilno jedemo i kako da ispravno mislimo. To je umjetnost ovladavanja svojim tijelom i umom. Yoga nas uči kako da budemo budni u svojim snovima. To je vještina putem koje pobjeđujemo sebe i budimo se iz ovog sna kojeg sada sanjamo. Krajnji Cilj Yoge je Probuđenje ili Totalna Svijest. Yogičkim rječnikom rečeno – to je Samadhi ili Jedinstvo individualne svijesti sa univerzalnom. Samadhi je, dakle, prepoznavanje Jednote pojedinca s Apsolutom.

8. Tko je Guru i da li nam je on nužno potreban na putu Yoge odnosno duhovnog razvoja?

Riječ Guru znači spiritualni učitelj, onaj koji razara tamu neznanja učenika. Najdublja težnja svakog ljudskog bića je da bude savršeno i svi će na kraju postići stanje savršenstva samo je pitanje kojom brzinom. Duhovni učitelj je onaj koji potiče i ubrzava duhovni razvoj neke osobe. Poticaj za ubrzavanje tog procesa nikako ne može proizići iz (čitanja) knjiga već samo od drugog samospoznatog pojedinca. Visok stupanj intelektualnog razvoja ne ide uvijek ukorak sa stupnjem duhovnog/spiritualnog razvoja. Taj impuls odnosno poticaj za razvoj može doći samo od Gurua – učitelja.

9. Da li postoje neki preduvjeti za praksu Yoge?

Da, moralna čistoća i duhovna težnja (aspiracija ka Apsolutnoj Istini) dva su prva i osnovna preduvjeta da se krene na stazu Yoge. Onaj tko ima smiren um, tko ima vjeru u Učitelja i svete spise, tko je umjeren u jelu i spavanju, tko ima intenzivnu težnju za oslobođenjem (Mokšom), tko je iskren, strpljiv, nevezan, hrabar i discipliniran, on je kvalificirana osoba za praksu Yoge. Jačina čežnje/stremljenja prema Slobodi ovisi o stupnju spiritualne zrelosti a to sazrijevanje nastupa kroz nevezanost za kako gorke tako i slatke plodove života, odnosno prihvaćanje i jednih i drugih. Životni nas udarci klate amo-tamo sve dok se ne odvojimo od neznanja kao što se maslac izdvaja iz vrhnja tokom bućkanja, sve dok se ne probudimo iz prividne materijalnosti imena i formi.

* * *

Očitovanje Yoga Centra u svezi odnosa Yoge i velikih religijskih sustava:

Veće su razlike između pojedinih sljedbi/crkvi unutar neke velike religije, nego između pojedinih velikih religija. Ipak, mnogi vjernici, u odnosu na vjernike drugih religija, imaju stav: »Moja doxa je ortodoxa; tvoja doxa je heterodoxa«. Zapravo su svi religijski sustavi u osnovi istovjetni, samo što se razlikuju zbog lokalnog vremena i prostora, zbog različite klime, zbog drugačijih vrsta i zaliha hrane, zbog lokalne genetike (genotipova ljudi, flore i faune), zbog specifičnog načina izražavanja (lokalnog jezika, običaja, naziva…) i sl.

Posljednjih godina u Hrvatskoj su sve učestaliji napadi nekih pojedinaca, koji se deklariraju kao pripadnici rimokatoličke crkve, na nekršćanske sljedbe pa i na one koje nisu protukršćanske nego šire univerzalnu religiju ne ograničavajući svoj duh na imena i forme bilo kojeg specifičnog religijskog sustava te poštujući vrijednosti svakog posebnog velikog religijskog sustava. Tako su od strane nekih svećenika napadani neki praktičari i velikani sustava Yoge, bez obzira što Yoga nije hinduizam. Činjenica je da neke škole Yoge imaju elemente hinduizma, budući da su se stoljećima prakticirale u Indiji. Da su se toliko prakticirale u kršćanskom miljeu, zasigurno bi usvojile više kršćanskih običaja, terminologije itd. Pogrešno je pitanje je li bolja Yoga ili je li u pravu kršćanstvo; oni u osnovi nisu proturječni.

Yoga je ispravna, ali postoje oni koji su yogiji samo imenom, a ne i u duhu. Istinsko kršćanstvo je prava stvar, ali postoje i loši kršćani. To su oni koji se deklariraju kao kršćani, a istodobno se ne trude da iskreno slijede Isusove upute. A Isusova istinska priroda, koja nadilazi ime i formu, je Put, Istina i Život. Isus Krist je primjer istinskog yogija.

Yoga nije ni filozofija ni vjera nego testiranje nečije vjere (ako se smatrate kršćaninom – onda kršćanske) u praksi! Ako vjerujete da je to u što vjerujete istinito – nema razloga da se bojite da to provjerite u praktičnom životu. Ako se pokaže da su vaše unaprijed stvorene ideje zapravo zabluda – bar ćete konačno otkriti istinu. Ako ste pak intelektualno znali istinu – sada ćete je samo potvrditi neposrednim/izravnim iskustvom. Vjeroispovijest u kojoj nedostatak direktnog iskustva Boga ili Istine zamjenjujemo pozivanjem na autoritet Biblije i Isusovih riječi – ne služi nam na čast niti je pravi način slavljenja učenja Isusa Krista. Osoba koja ne razumije božansko stvara/kroji sebi imaginarnog boga po mjeri vlastitog skučenog mentaliteta.

Yogi može biti hindus, kršćanin, budist, židov ili musliman – ili ne mora pripadati nijednoj religiji. Zanimljivo je da nam sve velike religije, uključujući i kršćanstvo, dolaze s Istoka. Svaka religija u kojoj prevladava dobro je dobra; za neke primjerenija, za neke manje primjerena (ovisno o stupnju nečijeg razvoja itd.). Državne vlasti ne bi smjele favorizirati nijednu posebnu religiju na račun drugih, nego bi trebale podržati univerzalnu religiju.

U začaranom krugu karme stvari se događaju zbog nečeg što se dogodilo ranije, to je lanac uzroka i posljedica u kojem bi se vrtjeli bez izlaza da nema blagoslova/milosti Neba. Ako želimo pravdu (biblijsko “Oko za oko, zub za zub”) ili na bilo koji način želimo svoje, svoje ćemo i dobiti tj. imat ćemo plodove karme koji se odnose na ego. Rezultati karme su samokažnjavanje i samonagrađivanje. I ego i karma su iluzija, postoje samo prividno. Kada netko uloži voljni napor da se oslobodi neznanja, on misli da surađuje s Bogom. Međutim, čak i nečije nastojanje da se otvori za Božju Milost je Božja Milost. Kada pojedinac otkrije da je zauvijek slobodan (da nema ni karme ni ega koji trpi karmu), prepoznaje da je Božja Milost uvijek i svugdje prisutna. Božja Milost je sinonim za Božansku Ljubav koja je isto što i (unutarnja) Sloboda odnosno spoznaja Apsolutne Istine koja ostaje ista usprkos različitim stranama/motrištima, sloganima, dogmama itd. Božanska Ljubav cvate u Beskraju koji nadilazi ograničenja riječi/pojmova i ideja.

Swami Brahmajnanananda